Digitalna biblioteka marksizma-lenjinizma

Filozofi su do sada samo tumačili svet, stvar je u tome da se on promeni.

Marks

Bez revolucionarne teorije ne može biti ni revolucionarnog pokreta.

Lenjin

Šta je marksizam-lenjinizam?

Marksizam-lenjinizam je filozofska, ekonomska i politička osnova proleterske partije; njena strategija i taktika za postizanje emancipacije potlačenih radnika i naroda i za izgradnju socijalizma i komunizma.

Marksizam-lenjinizam je naučna teorija društvenog razvoja; otkriva zakone koji upravljaju promenama u prirodi, društvu i mišljenju. Nije ograničen samo na sagledavanje stvarnosti, već ima za cilj da identifikuje suprotnosti koje određuju i proizvode ove promene; razvija oblike i metode koji služe preobražavanju društva, kao i ulogu protagonističkih snaga svakog istorijskog trenutka. To je razlika koju ima u odnosu na utopijski socijalizam, koji mu je prethodio, jer, dok samo opisuje pravedno i egalitarno društvo, a da ne spominje kako to postići, marksizam-lenjinizam to čini sa dokazanom naučnom osnovom u društvenoj praksi. Otkrivajući antagonističke sile koje proizvode promene, marksizam potvrđuje postojanje klasne borbe. Njegova zasluga nije u ovom otkriću, već u projekciji činjenice da rezultat ove klasne borbe u kapitalizmu na nezaustavljiv način vodi do uspostavljanja diktature proletarijata. Drugi osnovni element marksizma i lenjinizma je istorijska misija koja se pripisuje proletarijatu, radničkoj klasi uopšte kao najnaprednijoj klasi – avangardi u borbi za svrgavanje kapitalizma i izgradnju socijalizma i komunizma.

Marksizam-lenjinizam je utemeljio istorijsku potrebu za proleterskom partijom kao jednog od najvažnijih subjektivnih faktora u obezbeđivanju revolucionarnog procesa.

Za proletersku partiju marksizam-lenjinizam nije dogma, to je vodič za revolucionarnu akciju; deo konkretne analize stvarnosti, kako bi se prepoznao položaj aktivnih društvenih snaga, njihove težnje, odnose, raspoloženje masa, cilj i oblik njihove borbe. Služi političkom obrazovanju klasnih boraca i radnih masa, da podignu nivo svesti, jedinstva i organizacije kako bi postigli svoje oslobođenje osvajanjem političke vlasti i izgradnjom novog društva.

pročitaj još: Ukratko o osnovama marksizma

”Prva, starija generacija boljševika bila je teoretski potkovana. Poznavali smo političku ekonomiju, prelistavali “Kapital”, beležili, prepirali se, proveravali jedni druge. To je bila naša snaga, i mnogo nam je pomoglo. Druga generacija bila je manje pripremljena. Ljudi su bili zauzeti praktičnim radom, izgradnjom. Marksizam se proučavao iz brošura. Treća generacija se odgaja na feljtonima i novinskim člancima. Oni nemaju duboko znanje. Treba im hrana koja je ukusna. Većina njih nije odgojena na proučavanju dela Marksa i Lenjina, već na citatima. Ako se ovako nastavi, onda se ljudi mogu degenerisati. U Americi se vodi rasprava: o svemu odlučuje dolar, zašto nam onda treba teorija, zašto nam treba nauka? I ovde se može raspravljati: zašto nam treba “Kapital”, kad gradimo socijalizam!? To preti degradacijom, to je smrt…”

razgovor J.V. Staljina o političkoj ekonomiji, 24. aprila 1950.

KLASICI MARKSIZMA-LENJINIZMA


.
.

Teze o Fojerbahu, Karl Marks, 1845; Marnifest komunističke partije, Marks-Engels, 1948; Kapital, Karl Marks, 1867. Manifest i statut Međunarodnog udruženja radnika, Karl Marks, 1871; Razvitak socijalizma od utopije do nauke, Fridrih Engels, 1880.

200 godina od rođenja Fridriha Engelsa:
LENJIN O ENGELSU, 1895.


Glavno u Marksovom učenju, V. I. Lenjin, 1913; Marksizam i revizionizam, Lenjin, 1908; Imperijalizam i rascep socijalizma, Lenjin, 1916; Ruska revolucija 1905. i Aprilske teze 1917. V. I. Lenjin; Država i revolucija, V. I. Lenjin, 1917; Imperijalizam kao najviši stadiju kapitalizma, Lenjin, 1917.

150 godina od rođenja Lenjina:
O ZNAČAJU BORBENOG MATERIJALIZMA, Lenjin, 1922.


Uslovi za prijem u Komunističku internacionalu, 1920; Pitanja lenjinizma, J. V. Staljin, 1924; Međunarodni karakter oktobarske revolucije, Staljin, 1927; Dijalektički i istorijski materijalizam, Staljin, 1938; Ekonomski problemi socijalizma u SSSR, Staljin, 1952.

U susret 150 godina Lenjina i 200 godina Engelsa:
NOVO PROTIV STAROG, Enver, 1964.


(VIDEO)

Komunisti trebaju da preuzmu zastavu zastavu demokratije (Govor na XIX Kongresu Komunističke partije Sovjetskog saveza), Staljin, 1952; Snaga malih naroda, Enver Hodža, 1964; Imperijalizam i revolucija (Imperialism and the Revolution), Enver, 1978; Marksističko-lenjinistički pokret i svetska kriza kapitalizma, Enver, 1979; Evrokomunizam je antikomunizam (Eurocommunism is anti-Communism), Enver, 1980.


Periodika i arhive:

  • Revolutionary Democracy, marksističko-lenjinistički žurnal i arhiva, od 1995. godine do danas časopis Revolucionarna demokratija (RD) pokazao se kao najvredniji resurs za revolucionare i marksiste-lenjiniste širom sveta. Dopunsko onlajn izdanje postaje esencijalna digitalna biblioteka za sve koji imaju interesovanje za znanjem zasnovanom na naučnim metodama i pogledima na svet marksizma-lenjinizma
  • UNITY & STRUGGLE (Jedinstvo i borba) – polugodišnji organ Međunarodne konferencije marksističko-lenjinističkih partija i organizacija (CIPOML)
  • Marxist-Leninist Translations, klasici marksizma-lenjinizma na srpsko-hrvatskom
  • enverhoxha.ru, Enverova sabrana dela na ruskom, engleskom i na drugim svetskim jezicima
  • bannedthought, bogata arhiva skeniranih publikacija iz socijalističke Albanije, Kine, SSSR…
  • Stalin Archives, najpotpuniji sabrani radovi Staljina na engleskom jeziku

Brošure, udžbenici, članci:

.

Dokumenta:

Istoriografija:

Memoari:

Medijateka

  • . . .. .

U našoj borbi protiv svih neprijatelja, neophodan je čvrst oslonac na marksističko-lenjinističku teoriju i svetski proletarijat. Naša borba na ideološkom planu će biti uspešna samo u slučaju ako budemo podvrgnuli dubokoj dijalektičkoj analizi međunarodni položaj, aktuelne događaje, zadatke i ciljeve svih društvenih snaga, pokreta, svih njihovih međusobnih protivrečnosti. Naučna analiza međunarodne situacije i definisanje strategije doprinosi iznalaženje pravilne taktike u revolucionarnoj borbi u različitim uslovima – da bi dobijali svaku bitku, jednu za drugom. Socijalizam se nalazi u borbi sa kapitalizmom, međunarodni proletarijat se nalazi u bespoštednoj borbi sa svojim spoljašnjim i unutrašnjim ugnjetačima. Međunarodni proletarijat u svojoj borbi, vodi se marksističko-lenjinističkom ideologijom, koja objašnjava neophodnost te borbe i mobilizacije svih snaga za nju. Baš zato su kapitalizam i imperijalizam uvek organizovali najžešću borbu protiv teorije Marksa, Engelsa, Lenjina, Staljina.

Enver, “Imperijalizam i revolucija”